Iskustva

Špilja Vrlovka

Areheološki lokalitet Vrlovka u Kamanju nalazi se unutar i izvan istoimene špilje pored samog toka rijeke Kupe. Na ovom lokalitetu je potvrđeno ljudsko obitavanje od vremena neolitika, preko antike i srednjeg vijeka, sve do današnjih dana.

Na osnovu dosadašnjih nalaza pretpostavlja se da je špilja Vrlovka zbog svojeg položaja uz rijeku Kupu služila kao neolitičko svetište, a naselje koje se razvilo na brdu iznad spilje vjerovatno je bilo neolitičko mjesto hodočašća i okupljanja neolitičkih stanovnika ovog kraja. Zbog toga ovaj lokalitet ima izuzetnu vrijednost za razvoj ruralnog turizma uz rijeku Kupu.

U nastavku porčitajte više o špilji Vrlovki.

ŠPILJA VRLOVKA

Prema postojećoj literaturi čini se da je o pećini Vrlovci prvi opširnije pisao Emil Laszowski godine 1893. u »Narodnim novinama«, a 1898. u »Prosvjeti«. U drugom napisu iznosi pojedinosti o nalazu dobro očuvane lumbarde, koju je 1839. godine tadašnji vlasnik Brlog-grada vlastelin Filip Sufflay našao u predvorju pećine. Ovaj nalaz s kraja XV ili s početka XVI stoljeća predan je u Arheloški muzej u Zagrebu.

Potkraj 1927. godine za pećinu se zainteresirala skupina planinara tadašnjeg Planinarskog društva »Runolist« iz Zagreba. Nakon nagodbe s vlasnikom zemljišta, iz Zagreba su svake nedjelje stizali planinari radi uređivanja puteva kroz pećinu i uređenja pristupa pećini.

Zainteresirani i puni elana, planinari i mještani Kamanja vrlo su brzo uredili pećinu za lakši pristup svih zainteresiranih, pa je u kolovozu 1928. godine potpuno osposobljeno za posjet turista 330 metara spilje.

Pećina Vrlovka je formirana u debelo uslojenim jurskim vapnencima, koji na površini terena imaju gromadast izgled. U uskom kanalu neposredno iza ulaza na stijeni su vidljivi presjeci školjaka od kojih su nataložene naslage vapnenca (ovakvi nalazi prilična su rijetkost u pećinama!). Za postanak pećine značajne su proširene pukotine pravca sjever-jug i sjeverozapad-jugoistok s nizom manjih gotovo okomito položenih na spomenute pravce. Erozioni rad vode oblikovao je najveće prostore jer je kanal pećine Vrlovke zapravo odvodni sistem nekad intenzivnog dreniranja podzemnih voda s obronaka uzvišenja iznad Kamanja. Korozijom vapnenca naknadno se proširuju podzemne šupljine, a prokapljivanjem vode kroz relativno plitki nadsloj došlo je do stvaranja velikih količina kalcitnih tvorevina i prevlaka na stijenama kanala.

Spilja nije interesantna samo zbog svojih prirodnih ljepota već i zbog toga što se nalazi na takvom geografskom položaju koji omogućuje lagan prilaz: nalazi se uz samu rijeku Kupu, kraj željezničke stanice Kamanje, na petom kilometru između Metlike i Ozlja, dakle na polovici puta. Tako izletnici, provodeći dan na slapovima Kupe, u prirodi, imaju mogućnost da razgledaju bogatstva spilje, da uživaju u tim izuzetnim bojama i oblicima stalagmita i stalaktita.

Novosti i događaji