Kali – prošlost, sadašnjost i budućnost…

Tamo gdje je nedostajalo površinske vode, ljudi su svim silama nastojali zadržati i sačuvati kišnicu, jedinu vodu koja je sama dolazila u kuću. U to vrijeme nije bilo vodovoda. Prije svega, iskoristili su prirodne značajke domaćeg okruženja. Nastojali su što duže zadržati vodu koja je tekla i skupljala se u prirodnim bazenima. Pritom su primijetili, da su zemlja i mulj koje je voda pokupila na površini kojom je tekla, prije nego što se zaustavila u kotlini, stvorili nepropusno korito.

To je potom korišteno i u izgradnji novih sakupljača ili kala, kako ih mi zovemo. To su primitivni prirodni oblici zadržavanja vode, nekakve veće lokve s vodom, a kasnije i djelomično ili potpuno izgrađeni objekti. Sakupljenu vodu nastojali su sačuvati što duže. Moramo znati da su bunari, posebno na seoskim gospodarstvima, prilično kasno ostvarenje, jer je najstariji poznati datirani seoski bunar u Sloveniji tek s kraja 17. stoljeća. Bunari su se masovno počeli graditi tek u 20. stoljeću, čitamo u priručniku "Okrugla voda", ZRSVN.

Sva znanja koja su čovjeku bila potrebna i koja je stekao na temelju svojih iskustava pokušavajući zadržati vodu predstavljaju bogato nasljeđe naših predaka. U prošlosti su se kale čistile i održavale uglavnom zato što su bile ekonomski ovisne o njima. Bili su potrebni za opskrbu vodom kućanstava i stoke, za rad u vinogradu, za navodnjavanje, pranje, za dobivanje leda, za namakanje lana i drugo.

Danas, kada više nema ovakvog načina napajanja stoke, kada je vodovod  već gotovo u svakoj kući, a pridobivanje leda na otvorenom je zaboravljeno, nemamo više spomenutih tradicionalnih motiva za čuvanje kala. No, kale imamo potrebu i dužnost tretirati kao životne sredine za biljke i životinje. Kao jedine površinske stajaće vode i raznolika vodna tijela važan su dio kulturnog krajolika, a kao životni okoliš za biljke i životinje povećavaju biološku raznolikost.

Kako se suočavamo s klimatskim promjenama, koje će, prema predviđanjima klimatologa, donijeti sušne uvjete u naše krajeve, sve ćemo više razmišljati o glini kao zadrživaču vode. I da, i kali također postaju dio turističke ponude na selu.

Fotografije:
Kal na Resi u općini Semič, foto: Boris Krstinić
Kal Budinjak u općini Žumberak, foto: Davor Višnjić
Ograđeni izvor i lokva na Gričicah u općini Semič, foto: Boris Krstinić
Izvor Orehovec kod naselja Krašnji Vrh u općini Metlika, foto: Boris Krstinić
Kal Orehovec kod naselja Krašnji Vrh u općini Metlika, foto: Boris Krstinić